Ako možeš sačuvati razum i kada ga oni oko tebe gube i osuđuju te;
Ako možeš sačuvati vjeru u sebe, kad ostali sumnjaju u tebe,
Ali ne gubeći iz vida njihovu sumnju;
Ako možeš čekati, a da se ne zamaraš čekanjem,
Ili možeš biti žrtva laži, a da sam ne “upadneš” u laž,
Ako te mrze, a da sam ne daš odraz mržnji;
I da ne izgledaš u očima svijeta predobar, ni tvoje riječi premudre;
Ako možeš sanjati, a da tvoji snovi ne vladaju tobom,
Ako možeš misliti, a da tvoje misli, ne budu cilj, već djelo
Ako možeš pogledati u oči Pobjedi, kao i Porazu,
I prihvatiti ih kao - varke;
Ako možeš podnijeti - čuti istinu koju si izrekao,
Iskrivljenu od podlaca, kao izazov budalama.
Ako možeš gledati svoje životno djelo srušeno u prah,
I ponovno ga graditi, pa i skrhanim alatom;
Ako možeš sabrati sve što imaš
I jednim zamahom prihvatiti rizik,
Izgubiš, i ponovno počneš stjecati
I nikada, ni riječju, ne spomeneš svoj gubitak;
Ako si u stanju prisiliti svoje srce, živce, žile…
Da te služe još dugo, i ako su te već davno izdali,
I da tako istraješ u mjestu, kad u tebi nema ničega više
Doli volje koja ti govori: „Istraj! “
Ako se možeš izmiješati s masom, a sačuvati svoju čast;
Ili se susretati s kraljevima, a ostati skroman;
Ako te, napokon, nitko, ni prijatelj ni neprijatelj, ne mogu uvrijediti;
Ako svi ljudi računaju na tebe, ali umjereno;
Ako možeš ispuniti minut, koji ne dvoji,
Sa šesdeset skupocjenih sekundi,
Tada je cio svijet tvoj i sve što je u njemu,
I što je mnogo više, bit ćeš Čovjek, sine moj.
Autor štiva:
Rudyard Kipling (Mumbai, 30. prosinca 1865. - London, 18. siječnja 1936.), engleski književnik.
U djetinjstvu je naučio hindski, pohađao je vojno učilište u Devonshireu, a 1833. se vraća u Indiju i djeluje kao novinar. Putovao je u Japan, Ameriku i Južnu Afriku. S jednakim žarom djelovao je u književnom i političkom životu Britanije. Godine 1907. dobio je Nobelovu nagradu. Njegova proza donosi osobitu sliku indijskog života i svijeta britanskih vojnika, s njegovanim smislom za svijet djece i životinja. Bio je zagovornik britanskog imperijalizma, a kao utjelovljenje kolonijalizma nemilosrdno je karikiran i parodiran. Najčitanije su i najznačajnije njegove knjige o džungli, koje karakterizira izvanredno poznavanje tajanstvene Indije i svijeta životinja.
Priredio:Liberatus