Fitness kao pojam najčešće koristimo kao sinonim za vježbanje na spravama, fitness je puno više od toga ili, bolje rečeno, fitness je pojam za sve što nas čini fit.
Osjećati se dobro u vlastitoj koži, biti zdrav i sposoban za obavljenje svakodnevnih zadaća, biti fit, cilj je svakog pojedinca. O pozitivnom utjecaju tjelesne aktivnosti na zdravlje govore mnogobrojni znanstveni radovi, te se pojavio i termin zdravstvenog fitnessa (health-related fitness) kojim su označene one sastavnice fitnessa na koje tjelesna aktivnost može povoljno ili nepovoljno utjecati, pa se time i odraziti na zdravstveni status (Heimer i Mišigoj-Duraković 1999.)
Fitness označava stanje dobrog tjelesnog i mentalnog zdravlja, dobre tjelesne kondicije nastale kao rezultat redovitog tjelesnog vježbanja i pravilne prehrane. Osoba koja je fit ne mora nužno postizati vrhunske, natjecateljske rezultate, ali se podrazumijeva da ima dobar stupanj izdržljivosti, mišićne snage i fleksibilnosti, a nisu zanemarene niti ravnoteža i koordinacija. Odgovarajuća tjelesna težina (poželjan odnos masne i nemasne mase tijela), dobra krvna slika, genetska predispozicija, dobre prehrambene navike, te način života i rada samo su još neki od čimbenika koji doprinose dobrom stanju organizma.
Na početku svakog vježbanja tijelo kao izvor energije troši glikogen koji je pohranjen u mišićima i jetri, a kemijskim procesima nastaje iz ugljikohidrata. Tijelo vrlo racionalno koristi glikogen kao izvor energije i zato će se, kad god je moguće, "prebaciti" na potrošnju masti. Da bi sačuvalo zalihe glikogena, organizam počinje trošiti masnoće 20-ak minuta nakon početka vježbanja ako se nalazimo u adekvatnoj aerobnoj zoni, a nakon 30 minuta kontinuiranog vježbanja udio potrošnje masti će biti značajno veći. Daljnja potrošnja zavisit će prvenstveno od intenziteta vježbanja, ali i od trajanja. Upotreba masti kao izvora energije moguće je jedino uz prisustvo kisika, te se preporučaju dugotrajnije aktivnosti nižeg i umjerenog intenziteta. S vježbanjem ipak ne treba pretjerivati jer se time bitno povećava mogućnost nastanka ozljeda.
Trenirane osobe u mišićnim stanicama pohranjuju glikogen u većoj količini od netreniranih osoba što omogućuje dugotrajniji rad bez osjećaja umora, a produkt rada, mliječna kiselina brže se i bolje ponovno pretvara u energiju. Usprkos tome što zaliha glikogena ima dovoljno, trenirani će organizam ranije početi koristiti masti kao izvor energije, mišićna masa i u mirovanju troši više kalorija od masnog tkiva, a oporavak fit osobe bit će brži i potpuniji.
Sve dotle dok odabranu aktivnost ili više njih provodite redovito i kontinuirano (najmanje 3x tjedno, a idealno je svakodevno barem pola sata), sve dotle dok određena tjelesna aktivnost odgovara vašem tijelu i pruža zadovoljstvo vašem duhu, UŽIVAJTE i dalje.
Izvor:
Heimer, S., Mišigoj-Duraković, M. (1999). Fitnes i zdravlje U: Mišigoj-Duraković, M. i suradnici. Tjelesno vježbanje i zdravlje. Zagreb. Fakultet za fizičku kulturu.