Danas se s velikom sigurnošću može reći da sporo, redovito izvođeno i primjereno dozirano kontinuirano trčanje uzrokuje promjene koje doprinose očuvanju i poboljšavanju općeg zdravstvenog stanja.
Premda mehanizmi pomoću kojih kretanje i tjelesne aktivnosti poboljšavaju zdravstveno stanje nisu potpuno poznati i razjašnjeni, danas postoji sve više dokaza da kontinuirano tjelesno vježbanje korisno djeluje na normalizaciju krvnog tlaka, regulaciju šećera u krvi, redukciju prekomjerne tjelesne težine i veći srčano-cirkulacijski kapacitet te na taj način preventivno štiti od koronarnih bolesti srca.
Nedostatak dnevnog kretanja smanjuje mogućnost regulacije vegetativnog sustava od kojega u velikoj mjeri zavise sposobnosti prilagodbe, otpornost i zdravlje. Poremećaji vegetativnog sustava, posebice u djece razvojne dobi, negativno utječu na san, probavu i sposobnost oporavka.
Razna psihoemocionalna stanja, srčanožilne disregulacije i dišne smetnje također se dovode u vezu s nedostatkom kretanja i tjelesne aktivnosti (Kosinac, 1999).
Redovito hodanje i trčanje ima mnoge terapijske učinke. To je sada utvrđena činjenica. Tko lagano trči tijekom svoga života, stvara pravilnu naviku koja doprinosi ne samo fizičkom nego i mentalnom zdravlju. Ustrajno hodanje i lagano trčanje, kao prirodni oblici kretanja, imaju velik zdravstveni potencijal koji mora biti na raspolaganju svim uzrastima.