Sve veći broj sportaša prakticira jogu. Ona ne samo da pomaže sportašima za rješavanje stresa već ujedinjuje um i tijelo.
Joga je sustav drevnih duhovnih i tjelesnih vježbi porijeklom iz Indije. Sastoji se od fizičkih vježbi, tj. asana i vježbi disanja pranayama, koja je nastala u Indiji gdje se smatra sredstvom k prosvjetljenju, tj. postizanjem jedinstva sa samim sobom i svemirom.
Danas mnogi ljudi, naročito na zapadu, vježbaju jogu iz različitih razloga a većina njih vježba radi fizičkog zdravlja, razvijanja koncentracije, filozofskih uvjerenja, da bi postigli unutrašnji mir i ravnotežu.
Vježbama joge može se postići mnogo ako se vježba redovito i uporno. Rezultati joge se razvijaju prirodno i postepeno. Smatra se da se jogom liječe ili ublažuju razne vrste bolesti i poremećaja poput nesanice i astme.
Joga sadrži osmerostruku metodu savladavanja: yama (apstinencija, govorenje istine, uzdržavanje od ubojstva, jačanje kreposti, samokontrola), niyama (pridržavanje pravila, vršenje pobožnosti), asana (položaji tijela), pranayama (vježbe i regulacija disanja), pratyahara (nadozor tj. obuzdavanje osjetila), dhyana (meditacija), dharana (kontemplacija) i samadhi (oslobađanje, prosvjetljenje).
Sportašima joga pomaže za rješavanje stresa i bolju fokusiranost. Najveća dobrobit od joge je smanjivanje rizika od ozljeda i jačanje fleksibilnosti cijeloga tijela. Vježbanje je pametno završiti jogom za fleksibilnost. Mnogi treneri naglašavaju važnost koge koja pospješuje treniranje. Sama joga neće zamijeniti trčanje ili dizanje utega, ali pri napornom treningu raste razina adrenalina u tijelu, za čije su smirivanje najbolje meditativne tehnike.
