Već i samo ime otkriva njegovo značenje: protein je riječ grčkog podrijetla, a znaći otprilike najvažnije.
Nije ni čudo: protein = bjelančevina je uz vodu glavni sastavni dio ljudskog tijela. Muskulatura, enzimi, hormoni, koža, kosa sve su to proteini, a ipak se ne mogu akumulirati. Proteini se dakle stalno moraju uzimali putem hrane. Kod nedostatka proteina tijelo počinje trošili vlastitu proteinsku supstancu, a to znači do dolazi do gubitka sportske učinkovitosti i kondicije. Dakle, unošenje potrebne količine proteina za sportaše je od posebne važnosti.
Biološka vrijednost tj. kakvoća prehrambenog proteina rezultira iz sadržaja esencijalnih aminokiselina i sposobnosti resorpcije. Važno je da su sve esencijalne aminokiseline u pravilnom odnosu. Maksimalna biološka vrijednost 100 znači da se 100 % unesena količina proteina može pretvoriti u tjelesni protein. Izvori proteina s visokom biološkom vrijednošću su npr.: mliječni proizvodi, soja, jaja, meso ili riba. Kombinacijom mliječnog i proteina jaja mogu se postići posebno visoke vrijednosti. Nedostatak kod životinjskih proteina je da se u tijelo unose i neželjene popratne tvari kao što su : purini, kolesterol i masnoće. Biljni proteini imaju osim izoliranog sojinog proteina nižu biološku vrijednost. Praktički za uporabu su proteinski koncentrati, oni su gotovo bez masnoća, ne sadrže purin, siromašni su kolesterolom i imaju visoku biološku vrijednost.
Dnevna potreba visokovrijednog proteina, za osobu koja se ne bavi sportom, je 0,8 g po kg tjelesne težine. Naravno da se potreba za proteinom povećava pri sportskoj aktivnosti zbog povećane izmjene tvari i razgradnje proteina pri opterećenju. To znači, za atletičara s tjelesnom težinom od 80 kg cca 160 g proteina dnevno. Zato bi trebalo pojesti npr. 800 g govedine. Kako se tijelo ne bi opteretilo tom količinom mesa, (uključujući masnoće, purine..) kao nadopuna se preporučuju proteinski koncentrati.
DNEVNA POTREBA
Kod smanjenog imuniteta
1,5 g (po kg tjelesne težinu)
KOLIČINE PROTEINA
Kod profesionalnog bavljenja sportom
1 g (po kg tjelesne težine)
Kao što smo već rekli, proteini se sastoje od aminokiselina. Pri tom se mogu razlikovati dvije kategorije aminokiselina: proteinski hidrolizati (kratkolančani peptidi, sastoje se od 2-5 aminokiselina) i proizvodi s dodatkom pojedinih slobodnih aminokiselina. To je idealno za sve koji intenzivno treniraju.