Koliko je pak trkač koji trčeći za zdravljem udaljen od svog cilja, ostaje velikom zagonetkom...
Analiza mokraće ili krvi, baš kao i rendgenska slika, ništa nam ne govore o stanju zdravlja, već nam prikazuju trenutno stanje s indikacijama u okvirima referentnih vrijednosti. Točan se odgovor nalazi u poimanju zdravlja.
Zdravlje je skup biološkog materijala različite kvalitete, a s time i trajanja. Neki materijali su vrlo kvalitetni, a neki su toliko loši da jedva izdrže veći napor. Prema tome, zdravlje valja čuvati jer ga čovjek počinje trošiti čim se rodi, pa i iscrpljivati ili pak uništavati stanice svojih organa ili njihovih sustava.
Za zdravljem ne bi trebalo trčati, baš kao što si ne bismo trebali dozvoliti višak od nekoliko desetaka kilograma. Bilo bi, u najmanju ruku, čudno vidjeti čovjeka koji, da bi započeo trčati, stavlja na leđa ruksak težine deset ili više kilograma, pa se s tim teretom upusti u utrku za zdravljem.
Budući da nema apsolutno zdravih ljudi, sasvim je razumljivo da nema ni apsolutno bolesnih ljudi. Oni koji imaju jako i zdravo srce ne smiju zlorabiti svoje slabe ili bolesne bubrege i obrnuto. Čovjek može imati zdravlje nekih organa za sto godina života, ali će njegov život ipak skratiti organ čije je zdravlje, dakle njegova funkcija, dorasla za nekih pedesetak godina. Stoga je preporučljivo, razmjerno cjelokupnom zdravlju, prilagoditi mjeru svojih aktivnosti i, dakako, načinu života u koji spada prehrana, razmjena rada i odmora u poslu koji mora biti primjeren čovjekovoj biološkoj naravi.
Zdravlje je najveće bogatstvo, a svaki se čovjek prije ili kasnije u to uvjeri. Priroda je još veće i moćnije bogatstvo u koje se čovjek uvjeri kad mu vrati ono što je ignorirao uništavajući u njoj.
Željko Mataja