Masti su potrebne u našoj prehrani, djeluju kao nosači vitamina topivih u mastima (poput vitamina A, D, E i K).
One okružuju, štite i drže na mjestu bubrege, srce i jetru. Tjelesna toplina se također čuva masnim omotačem. Pri energetskom deficitu u prehrani, mast će biti iskorištena za zadovoljavanje energetskih potreba organizma. No, za razliku od ugljikohidrata, masti ne oslobađaju tako brzo potrebnu energiju.
Postoje dva tipa masti: tjelesne i prehrambene.
Tjelesne masnoće tijelo može stvoriti iako uzimate prehrambene masnoće. One se mogu napraviti od suvišnih ugljikohidrata i proteina i pohraniti kao energija – da budu na raspolaganju kada će biti potrebne.
Prehrambene masti su one koje unosimo u organizam. Najkoncentriraniji je izvor energije u prehrani. Kada oksidiraju, one osiguravaju dva puta više kalorija po gramu u odnosu na ugljikohidrate ili proteine. Prehrambene masti mogu biti "nevidljive", poput masnoća na odresku, ili kremastim umacima. Ili mogu biti manje očite: maslac ili ulje u kolačima i keksima, ulje u avokadu i orasima i sl.
Masti se pojavljuju u dva funkcionalna oblika: kao pričuvna i kao tkivna mast. Pričuvna mast nakuplja se u masnom tkivu kojeg osobito puno ima u potkožnom tkivu, čak i do 50% u trbušnoj šupljini, otprilike 15% oko bubrega, srca, jetre, a u mišićima oko 5%. Ta je mast energetska pričuva organizma. Ujedno zaštićuje unutrašnje organe od naglih promjena temperature i fizičkih udaraca. Tkivna mast kao građevni elemenat sastavni je dio svake stanice, osobito staničnih membrana. Za razliku od pričuvne masti, čija je ukupna količina jako promjenjiva, količina tkivne masti uglavnom je konstantna.