Vitamini - predstavljaju visoko aktivne tvari koje se sintetiziraju u biljkama, kroz hranu dolaze u naš probavni sustav te od tamo kroz krv do tjelesnih stanica gdje sudjeluju u bezbrojnim kemijskim reakcijama. Ljudi za razliku od životinja mogu u svome tijelu proizvesti vrlo male količine vitamina. Zbog toga ih moraju svakodnevno unositi u organizam. Postoji otprilike 20 vrsta različitih vitamina.
Minerali i elementi u tragovima tvari su anorganskoga podrijetla. Ljudsko tijelo ih ne može samo proizvoditi. U našem organizmu održavaju stalan odnos koncentracije vanstaničnih i unutarstaničnih tekućina, sastavni su dio mnogih enzima, utječu na proizvodnju hormona, sudjeluju u prijenosu živčanih impulsa. Tijelo mokrenjem, izlučivanjem fekalija i znojenjem gubi minerale koji moraju redovito biti nadoknađeni. Osobito važni minerali su kalcij, natrij, magnezij, kalij, željezo, cink, krom, selen. Sportaši zbog učestalih opterećenja i treninga imaju povećanu potrebu za vitaminima i mineralima i teško tu potrebu podmiruju preko prehrane. Na tržištu postoje brojni vitaminski i mineralni pripravci koji zadovoljavaju tu potrebu Od presudne važnosti za pravilnu prehranu jest broj i raspored obroka kroz dan. Tu vrijedi pravilo 3 glavna obroka (doručak, ručak i večera) i 2 međuobroka.
Ovakav raspored obroka kroz dan ima svoju fiziološku pozadinu. Na taj način se kontrolira razina glukoze (šećera u krvi) što osigurava stanje sitosti i izbjegavanje stanja pretjerane gladi. Svaki obrok i međuobrok bi trebali sadržavati u sebi sva tri osnovna makronutrijenta. Na taj način organizam dobiva sav potreban «materijal» za svoj rad. Razmaci između glavnih obroka bi trebali iznositi 5-6 sati. 3-4 sata nakon glavnoga obroka bi trebalo uzeti međuobrok. Bitno je za napomenuti da neposredno prije treninga odnosno meča nije dobro jesti veliki obrok. 4 sata su minimalan period koji treba proći između posljednjega obroka i treninga.
U slučaju uzimanja većega obroka prije treninga hrana se ne može probaviti. Naime, velika količina krvi je potrebna želucu i crijevima (probavni trakt) da bi se hrana preradila i probavila. S druge strane imamo mišiće koje ako izložimo opterećenju odnosno treningu također trebaju veliku količinu krvi za svoj rad i procese u njima. Krv odlazi u mišiće, probavni trakt ne može dalje prerađivati hranu te dolazi do simptoma poput težine «kamena» u želucu, probadajućih bolova, nagona za povraćanjem i slično.
Jedan sat prije treninga moguće je uzimati tekuću hranu poput raznih shakova. Neposredno prije ili za vrijeme aktivnosti uzima se lagana hrana poput voća (naročito su dobre banane), energetskih čokoladica i napitaka.