Nedostatak ljudskog kretanja u suvremenim uvjetima življenja je današnja stvarnost i nepobitna činjenica.
Budući da je tjelesna aktivnost biotička potreba čovjeka, potreban je veći angažman društva u cjelini isto kao i svakog pojedinca koji je dužan voditi brigu o svom tjelesno zdravstvenom statusu.
Tjelesna aktivnost ima nezamjenjivu instrumentalnu vrijednost jer predstavlja najbolje sredstvo za postizanje i održanje zdravlja. Pored toga, tjelesna aktivnost ima i intrinzičnu vrijednost zato što omogućava realiziranje i usavršavanje čovjekovih motoričkih znanja i dostignuća. Smatramo da zapostavljanje tjelesno-zdravstvenog aspekta narušava cjelovitost ličnosti, te da stoga svatko ima razloga za redovito tjelesno vježbanje.
Kao što se smatra da sportaš koji se paralelno i intelektualno ne obrazuje nije kompletna osoba, tako i čovjek koji se treba intelektualno obrazovati tijekom cijelog života paralelno mora voditi brigu i o svojoj tjelesnoj kondiciji i zdravlju, a sredstvo kojim će to postići jest upravo tjelesna vježba.
Današnja saznanja nedvojbeno nam pokazuju da je stupanj zdravlja ljudi, osim nasljednih faktora i utjecaja okoline, značajnim dijelom odraz različitih aspekata načina života povezanih s obiteljskom tradicijom, kulturološkim i socioekonomskim okolišem.
Današnji život nezamisliv je bez suvremenih tehničkih sredstava, čija upotreba je zamijenila fizički rad iz prošlosti koji je služio za preživljavanje, što je dovelo do situacije nedostatne tjelesne aktivnosti. Taj nedostatak moguće je u suvremenom društvu kompenzirati organiziranim grupnim ili samostalnim tjelesnim vježbanjem, koje je postalo neizostavna potreba i sastavni dio kvalitetnog i zdravog načina življenja svakog suvremenog čovjeka.
Berčić, Đonolić – Filozofski fakultet Rijeka