Tijekom svakog pojedinog godišnjeg doba ljudsko tijelo na fizičkoj i psihičkoj razini funkcionira različito. Svako doba nosi sa sobom određene karakteristike i osobine koje imaju veliki utjecaj na pojedinca.
Dolazak hladne fronte potiče stvaranje hormona stresa koji stimulira korteks i medulu nadbubrežnih žlijezda, čime je potaknuta pojačana sekrecija adrenalnih hormona koji pridonosi fiziološkoj tenziji u tijelu. Ukoliko organizam u ovoj fazi ne podlegne štetnom podražaju dolazi do faze rezistencije te nestaju znakovi uzbune i organizam se uspješno nosi s podražajem. Potraje li štetni podražaj javljaju se ponovno simptomi uzbune u trajnom obliku, što dovodi do tjelesne iscrpljenosti.
Pojačano lučenje adrenokortikotropnog hormona uslijed pada temperature zraka uzrokuje i osjećaj tjeskobe i razdražljivosti.
Hladnije vrijeme smanjuje lučenje endorfina, našeg prirodnog sredstva protiv boli, pa se prag boli znatno smanjuje.
Zbog manjka endorfina povećava se osjetljivost mišićnog, tetivnog i živčanog sustava na bol te se javljaju glavobolje, bolovi u kostima i mišićima. Upravo iz tog razloga za zimske mjesece program vježbanja trebao bi biti usmjeren na umjerenu aerobnu aktivnost.
Bilo da se odlučite na vožnju bicikla, trčanje ili kondicijske programe u zimskim mjesecima treninzi ne bi smjeli biti do vaših maksimalnih granica, jer mi mogli ne osnažiti vaš imunološki sustav, već da ga uništiti. Posljedice su opći mišićni umor, iritacija zglobova i depresija (dizanje i spuštanje raspoloženja).