Često se susrećemo sa zabludama i mitovima u životu ali isto tako njih ima i kada je vaše tijelo i sam način treniranja u pitanju. Evo par zabluda koje se najčešće susreću.
Mnogi nakon prestanka bavljenja sportom misle da se mišići pretvaraju u masnoće što je naravno pogrešno mišljenje.
Mišićno i masno tkivo dvije su potpuno različite stvari i nemoguće je jedno pretvoriti u drugo. Mit se razvio iz toga da su mišići aktivno tkivo kojem je za opstajanje potrebna energija. Jedan kilogram mišića tijekom dana treba 100 kcal energije. Ako počnete trenirati i povećate mišićnu masu za 5 kilograma, vašim će mišićima trebati dodatnih 500 kcal radi čega je dobivanje mišićne mase idealan oblik mršavljenja.
S većim mišićima i većim kalorijskim potrebama povećava se i apetit, što podrazumijeva i veći unos kalorija. Nije dobro ako prestanete trenirati a vi nastavite jesti kao prije. Budući da će mu energetske potrebe biti manje, vaše će tijelo početi nakupljati masne naslage zbog viška unesenih kalorija. To ćete lako izbjeći tako da ili trenirate i održavate trenutačnu mišićnu masu ili uz vježbanje zaboravite i svojedobno pojačan apetit.
Mišići su odgovorni za svaku kretnju tijela. To da nekoga mišići usporavaju mit je proširen u sportskim krugovima. Vjerojatno zato što s mišićima dolazi masa. Ali u ovom slučaju ta masa je pozitivna masa. Stoga sportski znalci stalno govore da su jaki ljudi istodobno i brži.
Kada je napravljeno istraživanje u kojem su sudjelovali igrači golfa koji se tim sportom bave već 20 godina dokazanoj e da veliki mišići ne usporavaju. Oni su se na šest tjedana morali odreći svog treninga te raditi vježbe snage. Što se dogodilo? Svi do jednog lopticu su udarali kao prije, bez mijenjanja tehnike ili opreme. Oni koji su povećali snagu ujedno su i bolje igrali. Zaključak je sljedeći: veliki mišići čine vas snažnijima i bržima. Naravno genetika je ona koja određuje da li ćete biti brzi ili spori a mišići .. oni tomu mogu samo doprinijeti.
Neki vjeruju da mišiće treba povremeno zbuniti ili šokirati jer im ponavljanje jedno te istih vježbi dosadi. Ako ih iznenadimo i uhvatimo na prepad navodno će narasti. Neki valjda vjeruju da i mišićima iskoče „oči“ od straha kao ljudima pa po toj logici bi to možda i imalo smisla. Ali na žalost ta logika baš i ne drži vodu.
Svaki vaš mišić je bez osjećaja straha i bez mozga. On će raditi istu kretnju bez obzira na to dižete li vreće cementa ili radite biceps-pregib na spravi vrijednoj nekoliko tisuća kuna. On raspoznaje samo opterećenje koje mu zadate i na osnovu njega reagira. Ne razlikuje tip vježbe ili predmet s kojim mu zadajete opterećenje.
Proučavajući ovu temu po elektronskim medijima možete naići i na drugu šok terapiju. Čini se da to ide po uzoru na dijete – svaki dan sve više novih fix ideja. Dakle ova teorija koja se odnosi na drugu šok terapiju vezana je uz dane treniranja.
Recimo da trenirate ponedjeljkom, srijedom i petkom. Vaše će tijelo priželjkivati i trening u nedjelju... ali vi ćete ga šokirati tako da ćete trening napraviti u ponedjeljak. Zapravo je vaš mozak znao da u nedjelju neće biti treninga, ali vaše tijelo to nije očekivalo. Budući da je tijelo bez mozga, ono nikako samo ne može shvatiti da u nedjelju neće biti treninga, pa se svaki put iznova iznenadi (razveseli).
Mišići su vrlo tolerantno tkivo i zato ih malo drukčija izvedba ili neplanirani dan treniranja ne može šokirati. To je isto kao da se vaš želudac šokira jer ste u utorak pojeli porciju špageta, a to niste napravili prošli utorak. Promijeniti možete intenzitet vježbe ili ritam trčanja onda bi se moglo govoriti o šokovima. Idući put vam donosimo savjete koji nisu mitovi ali s njima ćete šokirati sebe i svoje tijelo ukoliko ste kampanjac i počastite se konkretnim treningom.