Nizom najrazličitijih istraživanja nepobitno je utvrđeno da sportska sposobnost ljudi u velikoj mjeri ovisi o prehrani.
Dok s jedne strane vrhunski sport daje sve više vrijednih medicinskih spoznaja o mogućnostima opterećenja organizma u najrazličitijim fazama i oblicima sportskog treninga i natjecanja, sport u širokim razmjerima nije samo potreban ljudima za ispunjene slobodnog vremena nego da bi u promijenjenim radnim i životnim uvjetima pomogao u održavanju zdravlja koje, statistički gledano, svakim danom postaje sve ugroženije.
Kod svih iznimnih tjelesnih opterećenja, među koje spada i sport, veća je potrošnja, pa je stoga i veća potreba za određenim hranjivim i vitalnim tvarima. Takva povećana potreba postoji i za prirodnim biološkim visokovrijednim dodacima hrani kao što su vitamini, minerali, antioksidansi koji se, s ciljem oplemenjivanja prehrane, sve više upotrebljavaju.
Sasvim se sigurno zna da kod napora i izdržljivosti hrana i prirodni dodaci hrani moraju biti drugačiji nego kod napora snage, i to ne samo s obzirom na količinu nego i na sadržaj.
Pogreške u prehrani u vidu prekomjernog, ili u vidu manjkavog uzimanja hrane, odnosno njenih određenih sastojaka, djeluju tako da smanjuju športsku sposobnost organizma. Ako je za održavanje zdravlja i općeg dobrog stanja organizma potrebna odgovarajuća prehrana, ona je posebice za vrhunskog sportaša od iznimne važnosti, jer je organizam u treningu, prije svega pri natjecanju, izložen najvećim opterećenjima.
Individualna vrhunska sportska dostignuća, stoga, nije moguće ostvariti samo sistematskim treningom i kvalitetnim odmorom nego je za njih potrebita i ciljana prehrana. Naime, pogrešna je prehrana često uzrok preranom umaranju i zakazivanju u natjecanju, pa može dovesti u pitanje čitav uložen rad i trening. Kada je nedavno IOC (Međunarodni Olimpijski odbor ) radio istraživanje, olimpijskim odličnicima postavljeno je i pitanje: ”Kako ste osvojili olimpijsku medalju? “. Gotovo 95% odgovorilo je radom (treningom ) i odgovarajućom prehranom, a njihovi su treneri dodali - uz obvezatno 8 sati spavanja noću i 1,5 sati tijekom dana!
Očito je da se danas, u nastojanjima da se postignu što bolji športski rezultati, prehrani daje sve veći značaj. Prehrana i nadomjesna prehrana primjerena sportašu (strogo individualna) treba stvoriti optimalne uvjete za najbolje moguće savladavanje duševno-tjelesnih napora, i to i za one koji treniraju za nastup od samo nekoliko sekundi kao primjerice trkači na 100m, i za one čiji nastup traje nekoliko sati – poput maratonaca, biciklista… Prehrana mora uzeti u obzir te različitiosti, a prije svega vrstu, intenzitet i trajanje napora. Pritom, s prehrambeno-fiziološkog stajališta, postoje bitne razlike u odnosu na vrhunski šport i bavljenje športom u slobodno vrijeme kakvim bi se svatko od nas trebao baviti.